Fakultet umetnosti Univerziteta u Nišu

Neslužbeni vodič kroz program koncerta

[Organizatori koncerta prihvatili su ovaj vodič i distribuirali na koncertu.]

Gala koncert

Simfonijskog orkestra i Hora Fakulteta umetnosti

u čast obeležavanja 54. godišnjice Univerziteta u Nišu

utorak, 11. juna 2019. u 20 sati

Sala Niškog simfonijskog orkestra

Dirigenti: Milena Injac
  Ivana Mirović
 
Trio "Anima": Aleksandra Ristić, mecosopran
  Ana Veličković Igić, flauta
  Ingrid Janković, klavir
 
Duo: Andrija Minčić, saksofon
  Nikola Cvetković, klavir
 
Solist: Miloš Vuković, gitara
 
Simfonijski orkestar Fakulteta umetnosti
Hor Fakulteta umetnosti

Program
Dragan Tomić (arr.) Gaudeamus igitur
Đuzepe Verdi Hor Jevreja iz opere "Nabuko"
Žorž Bize Habanera iz opere "Karmen"
Đuzepe Verdi Hor Cigana iz opere "Trubadur"
Dmitrij Šostakovič Valcer br. 2
Pjetro Maskanji Intermeco iz opere "Kavalerija rustikana"
Žorž Bize Toreadori iz Karmen svite br. 1
Hoakin Rodrigo Concierto de Aranjuez, 2. stav
Astor Pjacola Oblivion
Henri Mančini Moon river
Alberto Hinastera Svita "Estancija" op. 8a, 1. i 2. stav
Arturo Markez Conga del Fuego

O izvođačima:

Milena Injac, dirigent. Rođena je u Nišu 1969. godine. Diplomirala je dirigovanje 1992. godine na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi profesora Stanka Šepića. Magistrirala je na istom fakultetu 1996. godine, a doktorirala 2015. godine u klasi profesorice Darinke Matić Marović. Usavršavala se kod Mladena Jagušta, Španca Salvadora Mas Kondea (Salvador Mas Konde) na majstorskom kursu u Beču, Mađara Petera Etveša (Péter Eötvös) i Finca Jorme Panule (Jorma Panula) na majstorskom kursu u Sombathelju (Szombathely, Mađarska). Redovni je profesor i prodekan za nastavu na Fakultetu umetnosti u Nišu i dirigent Niškog simfonijskog orkestra. Rukovodila je mnogim orkestrima i horovima na mnogobrojnim koncertima u zemlji i svetu. Dobitnica je mnogih domaćih i međunarodnih priznanja.
Detaljnu biografiju možete pročitati na stranici www.milenainjac.net external link ili na stranici Fakulteta umetnosti http://www.artf.ni.ac.rs/lat/dr-milena-injac/external link

Ivana Mirović, dirigent. Rođena je u Nišu 1976. godine. U klasi profesora Dragana Šuplevskog diplomirala je na odseku za Muzičku teoriju i Horsko dirigovanje na Fakultetu muzičke umetnosti u Skoplju, a magistarske studije završila je u klasi profesorice Darinke Matić Marović na Odseku za dirigovanje na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Nastupa s Niškim kamernim horom i horom SKC-a, s kojima ima zapažena izvođenja i brojne nagrade. Na fakultetu umetnosti u Nišu je vanredni profesor na predmetu Hor.
Detaljnu biografiju možete pročitati na stranici Fakulteta umetnosti http://www.artf.ni.ac.rs/lat/mr-ivana-mirovic/external link

Trio "Anima" osnovan je 2003. godine u Nišu i od tada je redovno na muzičkoj sceni Niša i Srbije, čiju kulturu uspešno predstavlja i u inostranstvu. Na repertoaru Trija su dela klasične muzike, aranžirana dela, kao i dela koja su napisana za ovaj ansambl. Službena stranica trija je http://www.trioanima.net/external link. Članice su:

Aleksandra Ristić, mecosopran. Rođena je 1970. godine u Boru. Na Fakultetu umetnosti u Nišu je redovni profesor i šef Katedre za solo pevanje. Ima brojne nastupe s mnogim orkestrima u koncertnim i operskim predstavama i u solo recitalima u zemlji i inostranstvu.
Detaljnu biografiju možete pročitati na stranici Fakulteta umetnosti http://www.artf.ni.ac.rs/lat/mr-aleksandra-ristic/external link

Ana Veličković Igić, flauta. Rođena je 1972. godine u Nišu. Na FMU u Beogradu diplomirala je flautu i specijalizirala kamernu muziku. Na FU je vanredni profesor i šef Katedre za kamernu muziku. Ima brojne nastupe s kamernim i simfonijskim orkestrima.
Detaljnu biografiju možete pročitati na stranici Fakulteta umetnosti http://www.artf.ni.ac.rs/lat/spec-ana-velickovic-igic/external link

Ingrid Janković, klavir. Rođena je 1975. godine u Zrenjaninu. Na FMU u Beogradu diplomirala je klavir, a na FU u Nišu specijalizirala je kamernu muziku. Na FU je viši umetnički saradnik na Katedri za solo pevanje. U triju "Anima" je od 2011. godine.
Detaljnu biografiju možete pročitati na stranici Fakulteta umetnosti http://www.artf.ni.ac.rs/lat/spec-ingrid-jankovic/external link

Andrija Minčić, saksofon. Rođen je 1986. godine u Nišu. Na FU u Nišu diplomirao je klarinet i specijalizirao kamernu muziku, a usavršavao se kod mnogih pedagoga. Kao klarinetist i saksofonist nastupao je s mnogim orkestrima pod eminentnim dirigentima i s mnogim džez-sastavima u zemlji i svetu. Na FU je docent na Katedri za duvačke instrumente.
Detaljnu biografiju možete pročitati na stranici Fakulteta umetnosti http://www.artf.ni.ac.rs/lat/andrija-mincic/external link

Nikola Cvetković, klavir. Rođen je 1990. godine u Aleksincu. Diplomirao je klavir na FU u Nišu. U zemlji i inostranstvu nastupao je na koncertima i takmičenjima, s kojih ima brojne nagrade. Na FU je umetnički saradnik na Katedri za duvačke instrumente.
Detaljnu biografiju možete pročitati na stranici Fakulteta umetnosti http://www.artf.ni.ac.rs/lat/nikola-cvetkovic/external link

Miloš Vuković, gitara. Rođen je 1996. godine u Smederevskoj Palanci. Školuje se na FU u Nišu. Uz redovno školovanje usavršavao se kod eminentnih domaćih i inostranih gitarista i nastupao je na mnogobrojnim solističkim koncertima i takmičenjima, s kojih ima brojne nagrade.
Detaljnu biografiju možete pročitati na njegovoj stranici https://www.milosvukovic.com/index-sr.phpexternal link

Fakultet umetnosti Univerziteta u Nišu je mlada akademska ustanova koja školuje studente muzičkih, likovnih i primenjenih umetnosti na osnovnim i master studijama. Odlukom Vlade Srbije, fakultet je osnovan 03.10.2002. godine. Nakon konstitucije, Fakultet je prve studente primio u školskoj 2003/2004. godini i do sada je na njemu diplomiralo 707 studenata na osnovnim i 57 studenata na master studijama (podatak sa službene stranice Fakulteta, nepoznat datum objavljivanja). Fakultet je "siroče" među niškim fakultetima, prostorije Fakulteta razbacane su na više mesta u Nišu, što umnogome otežava rad, ali ipak Fakultet uspeva da održi visok nivo školovanja, što dokazuju brojne nagrade koje studenti sva tri njegova departmana dobijaju u zemlji i u svetu.

U sklopu Departmana za muzičku umetnost deluju i odgovarajući ansambli, horovi i orkestri:

Mešoviti hor Fakulteta umetnosti u Nišu, od osnivanja FU; čine ga studenti u okviru redovne nastavne aktivnosti; dirigent Ivana Mirović.

  • Ženski hor SKC-a, izdvojen iz Akademskog mešovitog hora SKC-a 2004.; uz studentice FU-a, članice su i s drugih fakulteta Univerziteta, kao i učenice niških škola; dirigent Ivana Mirović.

Simfonijski orkestar Fakulteta umetnosti u Nišu, od osnivanja FU; čine ga studenti izvođači muzike u okviru studijskog programa Fakulteta; dirigent Milena Injac.

  • Kamerni orkestar Concertante, od 2004. reprezentativni sastav Orkestra FU; čine ga istaknuti studenti i alumni; dirigent Milena Injac.

Svi ansambli su imali mnogobrojne zapažene i nagrađivane nastupe u zemlji i inostranstvu.

Kompozitori i dela

Dragan Tomić, kompozitor, aranžer i pedagog, rođen je 1977. godine u Aleksincu. Diplomirao je na Odseku kompozicije Fakulteta umetnosti u Prištini u klasi profesorice Vojne Nešić, a na Fakultetu muzičke umetnosti u Skoplju magistrirao je u klasi profesora Dimitrija Bužarovskog. Kod njega se kasnije i usavršavao, kao i kod profesorâ i kompozitorâ Srđana Jaćimovića i Goceta Kolarovskog. Tomićev opus obuhvata dela kamerne i simfonijske muzike, kompozicije za različite solo-instrumente, kao i vokalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Dela su mu izvođena na koncertima i festivalima širom Evrope. Sarađuje s mnogim orkestrima i horovima. Na Fakultetu umetnosti u Nišu je vanredni profesor na predmetima Osnove orkestracije, Vokalna literatura i Poznavanje muzičkih instrumenata.

 • Gaudeamus igitur

Gaudeamus igitur ("Radujmo se dakle"), poznata takođe pod naslovom De brevitate vitae ("O kratkoći života") je studentska pesma na latinskom jeziku koja se širom Evrope i u većem delu sveta formalno koristi kao studentska himna, a često je službena studentska pesma univerziteta i škola. Izvodi se povodom studentskih svečanosti i ceremonija, kao što su početak i završetak studija, dan škole ili razna takmičenja. Veruje se da pesma potiče iz 13. veka, ali današnji oblik teksta (10 strofa) i melodije dobila je u Nemačkoj u 18. veku. Peva se najčešće na latinskom, ali prepevana je na mnoge jezike, pa i na srpski. Pesma je lakog i šaljivog sadržaja, a pouka je: život je kratak i treba ga u mladosti proživeti u radosti i veselju. Prvi, drugi i poslednji red svake strofe peva se dvaput. Prevod i prepev 1. i 4. strofe, koje se najčešće izvode:

  |: Gaudeamus igitur,          Radujmo se, dakle       U veselju živimo,
     iuvenes dum sumus; :|      dok smo mladi           dok smo tako mladi;
     Post iucundam iuventutem,  posle vesele mladosti,  jer kad divna mladost prođe,
     post molestam senectutem   posle mučne starosti    pa nam kruta starost dođe
  |: nos habebit humus. :|      imaće nas zemlja.       shrvaće nas jadi.

  |: Vivat Academia,            Živela akademija,       Stog' nek žive škole sve,
     vivant professores! :|     živeli profesori!       profesori s njima!
     Vivat membrum quodlibet,   Živeo svaki član,       Bog poživi i nas đake,
     vivant membra quaelibet,   živeli svi članovi      prisutne sve veseljake,
  |: semper sint in flore! :|   uvek bili u cveću!      koliko nas ima!
  

Studentsku himnu, koju uglavnom peva hor (a cappella), Dragan Tomić je orkestrirao u verziju za hor i orkestar. Već su pre njega neki kompozitori instrumentalnu verziju uključivali u svoja dela, pa ju je na primer Brams uključio u finale svoje "Akademske uvertire" (Akademische Festouvertüre op. 80), a Štraus je napisao "Studentsku polku" (Studenten-Polka op. 263).

Đuzepe Verdi (Giuseppe Verdi; Le Ronkole, 10.10.1813. - Milano, 27.01.1901.) je čuveni italijanski kompozitor. S izuzetkom malobrojnih kamernih i vokalnih kompozicija i Rekvijema, Verdi je isključivo kompozitor opera (ukupno 26), pa su njegove opere danas veliki deo repertoara svetskih operskih kuća.

 • Nabuko

"Nabuko" (it. Nabucco) je opera u 4 čina, premijerno izvedena 09.03.1842. u milanskoj La Skali pod izvornim imenom Nabucodonosor. Libreto je napisao Temistokle Solera (Temistocle Solera) prema biblijskim knjigama proroka Jeremije i Danila te predstavi Ogista Anise-Buržua i Fransoa Kornua (Auguste Anicet-Bourgeois, François Cornu) iz 1836.

Radnja opere smeštena je u Jerusalim i Vavilon 578. godine p.n.e. "Nabuko" se sastoji od četiri dela, od kojih svaki ima poseban naslov: Jerusalim, Bezbožnik (ili Zao čovek), Proročanstvo i Svrgnuti idol. Osim ovih naslova, svaki deo ima i podnaslov koji je citat ili parafraza iz Knjige proroka Jeremije.

Va pensiero (pođi misli) je hor iz trećeg čina, kod nas poznatiji kao "Hor Jevreja". Hor Jevrejskog roblja na obali Eufrata iskazuje svoju čežnju za svojom domovinom Judejom.

Uobičajeno trajanje hora je oko 5 minuta.

 • Trubadur

"Trubadur" (Il Trovatore) je opera u 4 čina (8 slika). Prema drami El trovador španskog dramatičara Antonija Gutijereza (Antonio García Gutiérrez) iz 1836. godine italijanski libreto napisao je većim delom Salvadore Kamarano (Salvadore Cammarano) i manjim delom Leone Bardare. Premijera opere bila je 19.01.1853. godine u Rimu.

Radnja ove tragične opere odigrava se u španskim pokrajinama Biskaji i Aragonu u 15. veku. Zaplet je baziran na suparništvu grofa od Lune i pobunjenika Manrika za dobijanje naklonosti plemkinje Leonore.

• "Hor Cigana" (Coro di Zingari) je hor iz 1. scene 2. čina. U kovačnici pevaju Cigani, opisujući kako vino i Cigančice daju snagu i svetlost teškom radu.

Uobičajeno trajanje hora je oko 3 minuta.

Žorž Bize (Georges Bizet; Pariz, 25.10.1838. - Bužival, 03.06.1875.) bio je francuski kompozitor iz perioda romantizma. Bize je diplomirao na Pariskom konzervatorijumu, zatim se specijalizirao u Italiji. Osnovno područje mu je operska i simfonijska muzika, a pisao je i kantate, dela za klavir, kao i crkvenu muziku.

 • Karmen

"Karmen" (fr. Carmen) je svakako najpoznatije Bizeovo delo. To je opera u 4 čina, za koju su libreto napisali Anri Meijak (Henri Meilhac) i Ludovik Alevi (Ludovic Halévy) na osnovu istoimene novele Prospera Merimea (Prosper Mérimée). Premijerno je izvedena 03.03.1875. u Parizu.

Don Hoze ostavlja svoju devojku Mikaelu zbog Ciganke Karmen, koja je pak zaljubljena u toreadora Eskamilja. Opera završava tragično, kad Hoze zbog neuzvraćene ljubavi i ljubomore ubija Karmen.

Habanera je uobičajeni naziv za ariju naslovne junakinje iz 5. scene 1. čina, L'amour est un oiseau rebelle (ljubav je buntovna ptica), jedna od arija iz opere koja se često samostalno izvodi. Habanera je u opštem značenju vrsta špansko-kubanskog plesa i odgovarajuće muzike.

 • Karmen svite

Iz opere "Karmen" je Bizeov prijatelj Ernest Giro (Ernest Guiraud) sastavio dve orkestarske svite i objavio ih 1882. i 1887. godine. Obe svite imaju po šest stavova i neznatno se razlikuju od Bizeove orkestracije.

Toreadori (Les Toréadors) je šesti stav Karmen svite br. 1. Sadrži temu iz preludija prvog čina, odnosno scenu ulaska kvadrilje s početka 4. čina, koja sadrži i čuveni hor "Evo ih! Evo kvadrilje!" (Les voici! Voici la quadrille!).

Trajanje stava je oko 2 minuta.

Dmitrij Šostakovič (Дмитрий Дмитриевич Шостакович; Sankt Peterburg, 25.09.1906. - Moskva, 09.08.1975.) bio je ruski kompozitor iz perioda modernizma, pijanist, dirigent i pedagog. Klavir i kompoziciju završio je na Sanktpeterburškom konzervatoriju, gde je kasnije i predavao. Njegovo stvaralaštvo obuhvata oko 150 opusa: dela za orkestar, kamerne sastave i klavir te scensku i filmsku muziku i smatra se za jednog od vodećih kompozitora 20. veka.

 • Valcer br. 2

Iz muzike za film "Prvi ešalon" iz 1955. godine, op. 99, Šostakovič je sastavio svitu za hor i orkestar op. 99a, u kojoj je 8. stav valcer. Taj je valcer kasnije ubacio kao Valcer II (iako je u stvari to 3. valcer, prethode mu Lirski valcer i Valcer I) u Svitu za estradni orkestar u osam delova (ru. Cюита для эстрадного оркестра в восьми частях). U sviti je Valcer II 7. stav, iako je Šostakovič u partituri napisao da se stavovi mogu izvoditi bilo kojim redom. Svita je objavljena postumno. Na premijeri u Londonu 01.12.1988. (Londonski simfonijski orkestar s Mstislavom Rostropovičem kao dirigentom) izvedena je pod (pogrešnim) imenom "Svita za džez orkestar br. 2" - imenom dela iz 1938. godine za koje se smatralo da je izgubljeno u 2. Svetskom ratu: klavirska partitura pronađena je 1999. godine i delo je 2000. orkestrirano.

Valcer je postao popularan nakon korišćenja u filmu "Širom zatvorenih očiju" (Eyes Wide Shut) Stenlija Kjubrika (Stanley Kubrick) iz 1999. godine. Valcer u c-molu, napisan u ternarnoj formi (ABA), nosi oznaku tempa Allegretto poco moderato. Trajanje je oko 4 minuta.

Pjetro Maskanji (Pietro Mascagni; Livorno, 07.12.1863. - Rim, 02.08.1945.) bio je italijanski kompozitor poznat po operama. Muziku je studirao na Konzervatoriju u Milanu kod Amilkarea Ponkijelija (Amilcare Ponchielli), ali nije završio studije. Napisao je 15 opera, jednu operetu i više dela kamerne i vokalno-instrumentalne muzike. Slavu mu je donela prva opera "Kavalerija rustikana", koja uvodi novi pravac u operi post-romantizma - verizam.

 • Kavalerija rustikana

"Kavalerija rustikana" (it. Cavalleria rusticana - "Seosko viteštvo" ili "Seoska čast") je opera u jednom činu kojom je Maskanji pobedio na takmičenju raspisanom 1889. godine. Postigla je veliki uspeh na premijeri 17.05.1890. u Rimu. Libreto su napisali Đovani Tarđoni-Toceti (Giovanni Targioni-Tozzetti) i Gvido Menaši (Guido Menasci), adaptiran iz kratke istoimene priče Đovanija Verge (Giovanni Verga).

Radnja se odvija u Sicilijanskom selu u 19. veku. Turidu se vraća iz vojske i saznaje da se njegova verenica Lola udala za Alfija, pa iz osvete zavodi Santucu. Ljubomorna Lola ponovo zavodi Turidua, a kad to sazna Alfio izaziva ga na dvoboj do smrti. Iz daljine se čuje da je Turidu poginuo...

Intermeco se izvodi pre izlaska seljana iz crkve, pre raspleta na trgu. Uobičajeno trajanje je oko 3 minuta.

Hoakin Rodrigo (Joaquín Rodrigo; Sagunto, 22.11.1901. - Madrid, 06.07.1999.) bio je španski kompozitor iz perioda neoklasicizma. Od treće godine bio je slep. Rano muzičko obrazovanje stekao je u Valensiji, nastavio je studije u Parizu, a predavao na Univerzitetu u Madridu. Njegov opus obuhvata orkestarska, koncertantna, instrumentalna i vokalna dela. Iako je bio pijanist, najpoznatije njegovo delo je Aranhueski koncert za gitaru i orkestar.

 • Concierto de Aranjuez

Concierto de Aranjuez (Aranhueski koncert ili Koncert iz Aranhueza) je prvi koncert koji je Rodrigo napisao za gitaru i orkestar. Na molbu španskog gitarista Rehina Sajnza da la Maze (Regino Sainz de la Maza) napisao ga je 1939. godine u Parizu. De la Maza je bio solist na premijeri 09.11.1940. u Barseloni, a Rodrigo je njemu i posvetio delo. Koncert je Rodrigu doneo svetsku slavu. Izrazito je popularan, a naročito njegov drugi stav koji ćemo večeras slušati.

Koncert je napisan u klasična tri stava, Allegro con spirito (D-dur), Adagio (h-mol) i Allegro gentile (D-dur). Da orkestar ne bi prigušio gitaru, Rodrigo je pribegao triku: gitara ni u jednom trenutku ne nastupa s celim orkestrom, već s manjim grupama tiših instrumenata. Prvi stav u sonatnoj formi je fandango (brzi španski ples). Glavna tema drugog stava je "saeta" (doslovno: strela, liturgijska pesma povezana s flamenkom) u kojoj rog imitira pevača flamenka: nakon jednog takta engleski rog uvodi tužnu melodiju po kojoj je ovaj stav čuven. Treći stav napisan je u formi ronda, u stilu živahnog dvorskog plesa.

Uobičajeno trajanje koncerta je oko 22, a drugog stava oko 11 minuta (solist Narciso Yepes, Philharmonia Orchestra, García Navarro, iz 1978. godine: 6:09 + 11:15 + 5:18).

Astor Pjacola (Astor Pantaleón Piazzolla; Mar del Plata, 11.03.1921. - Buenos Ajres, 04.07.1992.) bio je argentinski kompozitor tangâ i virtuoz na bandoneonu (vrsta harmonike). Uveo je novi stil u argentinski tango, dodajući elemente džeza i klasične muzike.

 • Oblivion

Oblivion (en. Zaborav) je jedan od najpopularnijih Pjacolinih tanga, s laganim tempom i melanholičnom melodijom. Često je obrađivan za razne instrumente.

Henri Mančini (Henry Mancini, r. Enrico Nicola Mancini; Klivlend, Ohajo, 16.04.1924. - Los Anđeles, 14.06.1994.) bio je američki kompozitor, dirigent i aranžer, poznat po muzici iz filmova i televizijskih serija.

 • Moon River

Moon River (Mesečeva reka) je nostalgična i sentimentalna pesma iz filma "Doručak kod Tifanija" (Breakfast at Tiffany's) iz 1961. godine. Muziku je napisao Mančini, tekst Džoni Merser (Johnny Mercer), a u filmu je peva Odri Hepbern (Audrey Hepburn). Mančini je 08.12.1960. snimio verziju s horom i orkestrom. Kompozicija je bila vrlo popularna i snimljena je u preko 100 raznih obrada, a javlja se i u mnogim medijima.

Alberto Hinastera (Alberto Evaristo Ginastera; Buenos Ajres, 11.04.1916. - Ženeva, 25.06.1983.) bio je argentinski kompozitor iz perioda modernizma. Muziku je studirao u Buenos Ajresu, a usavršavao se u SAD-u. Njegova muzika bazirana je na argentinskom folkloru. Pisao je scenska dela, orkestarsku, kamernu i klavirsku muziku.

 • Svita "Estancija" op. 8a

"Estancija" op. 8 (Estancia) je balet u jednom činu u pet slika koji je Hinastera po narudžbi napisao 1941. godine. Balet prikazuje jedan dan na argentinskoj estanciji kroz priču o momku iz grada koji se zaljubljuje u kćer vlasnika.

Narudžba za balet je otkazana i, da mu rad ne bi propao, Hinastera je iz baleta izdvojio 4 stava u istoimenu svitu, op. 8a, koja je danas najpoznatije Hinasterino delo. Svita je premijerno izvedena 12.05.1943. godine u Buenos Ajresu (balet je izveden tek 1952. godine). Stavovi svite su:

1. Los trabajadores agrícolas Radnici na farmi Tempo giusto
2. Danza del trigo Igra žita Tranquillo
3. Los peones de hacienda Gauči s hacijende Mosso e ruvido
4. Danza final. Malambo Završna igra Allegro - Tempo di malambo

Trajanje baleta je oko 35 minuta, a svite oko 12 minuta (Simón Bolívar Youth Orchestra of Venezuela, Gustavo Dudamel, iz 2008. godine: 2:57 + 3:44 + 1:58 + 3:31)

[ Na koncertu je izveden 2. pa 1. stav. ]

Arturo Markez (Arturo Márquez; Alamos, 20.12.1950.) je savremeni kompozitor orkestarske muzike koji muzičke forme i stilove rodnog Meksika utače u svoje kompozicije. Popularan je u Latinskoj Americi, ali i izvan nje orkestri izvode njegov repertoar.

 • Conga del Fuego

Konga (šp. conga) je narodni ples brzog tempa s Kube, odnosno muzika za taj ples. Conga del Fuego (šp. Vatreni ples ili Vatrena konga) je pravi primer divljeg, pomamnog tempa konge.

Trivia & Varia

Alumnus, alumna i alumnum su latinski nazivi u muškom, ženskom i srednjem rodu za bivšeg studenta (za svršenog i nesvršenog). Oblici množine su alumni za muški rod i mešovitu grupu, a alumnae za ženski rod. Nepravilan je oblik "alumnisti" koji se u nekoliko padežnih oblika javlja na web stranici Univerziteta u Nišuexternal link: od množine "alumni" kreiraju jedninu "alumnist" pa od toga opet množinu "alumnisti".

• Pesmu Gaudeamus igitur u 10 strofa na latinskom (i s prevodom na engleski i nemački jezik) možete naći i poslušati na ovoj stranici external link.

Kvadrilja (šp. cuadrilla) je grupa boraca s bikovima na koridi. U tradicionalnoj španskoj koridi svaki od tri torera (ili matador, fr. toreador) bori se protiv tri bika, a pritom ima tri asistenta (dva pikadora, tri banderiljera i jednog nosača mača) te još nekoliko ljudi u svom timu.

Estancija (ili hacijenda; šp. estancia, hacienda) je vrsta imanja u Argentini (i južnoj Americi). To je ogroman komad zemlje za uzgoj goveda (slično američkom ranču) i poljoprivredu.

• Po Pravopisu (MS 2010. str. 247-250) se slovo "c" iz španskog jezika prenosi kao "s" kad je ispred "e" i "i" (t. 290), ali zadržavaju se uobičajeni oblici kao što su estancija i hacijenda. Slovo "s" se prenosi kao "s" i kad je međusamoglasničko (t. 290). Slovo "z" se prenosi kao "z", iako se izgovara kao "s" (t. 286, 290).

♦ Manje poznati pojmovi iz programa nalaze se na stranici Glosar klasične muzike.

Izvori:

de.wikipedia.org

en.wikipedia.org

ru.wikipedia.org

imslp.org

www.allmusic.com

www.artf.ni.ac.rs

www.enciklopedija.hr

www.hnk-split.hr

www.joaquin-rodrigo.com

www.kennedy-center.org

www.snp.org.rs


Koncert organizuju Fakultet umetnosti i Univerzitet u Nišu.

Fakultet umetnosti zahvaljuje na saradnji Niškom simfonijskom orkestru i Muzičkoj školi u Nišu!

Autor ove stranice obično na koncertu podeli desetak primeraka programa - gornji vodič pripremljen za štampu (dva lista A4, dvostrano) se nalazi u ovom fajlu pdf, pa ga možete sami odštampati ako na koncertu želite imati svoj primerak.

Gala koncert podrazumeva svečanije i formalnije odevanje.

Međutim, sala NSO-a nema adekvatnu klimatizaciju pa je pretopla i zagušljiva, naročito u letnjim mesecima.

Zbog izbegavanja toplotnog udara opravdano je obući se laganije i neformalnije. Lepeze, kao i na svakom koncertu, nisu dobrodošle.

Odricanje od odgovornosti (Disclaimer):

Podaci s ove stranice su informativnog karaktera i koristite ih na svoju odgovornost. Autor ne snosi nikakvu odgovornost za tačnost ni za posledice nastale korišćenjem objavljenih informacija.

Tekst ove stranice slobodan je za kopiranje.